Suvremenu hrvatsku povijest, pa tako i povijest Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, u značajnoj je mjeri obilježio Domovinski rat. On je izravno povezan s postankom Hrvatske kao samostalne i suverene države, ali koji je, nažalost, donio i brojne ljudske žrtve i materijalne gubitke.

Domovinskom ratu, kao značajnom događaju, bio je posvećen znanstveno-stručni skup Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija u Domovinskom ratu koji je održan 26. rujna 2014. godine. Cilj je skupa bio da se znanstveno-stručnim pristupom prikaže, prije svega, vojno, policijsko i civilno djelovanje kao i društveno-kulturni život na širem bjelovarskom području tijekom Domovinskog rata te osobito vrednuje uloga i prinos Grada Bjelovara uspjehu Domovinskoga rata.

 Ratna događanja i stradavanja nužno je promatrati u kontekstu zbivanja na bjelovarskom području ali i šire te sagledavati organiziranost i ratne uspjehe napadnih operacija kao što su Orkan-91.(oslobođen prostor Posavine) Otkos-10 (Oslobođen prostor Bilogore), Papuk-91.(oslobođen prostor Papuka) i druge s posebnim osvrtom na zasluge u obrani Hrvatske 105. brigade Hrvatske vojske, 55. samostalnog bataljuna, Specijalne policijske postrojbe Omege kao i drugih postrojbi koje su ratovale u cijeloj Hrvatskoj, od Vukovara do Dubrovnika.

Grad Bjelovar i Bjelovarčani posebno se emotivno sjećaju 29. rujna 1991. kada je, uz ljudske žrtve i materijalnu štetu, osvojena vojarna Jugoslavenske narodne armije Božidar Adžija, a taj se datum danas obilježava kao Dan Grada i Dan bjelovarskih branitelja. Cjelokupno naoružanje Teritorijalne obrane Bjelovar nakon toga prešlo je hrvatskoj vojsci. Posljedice napada JNA toga dana na grad: jedanaest poginulih hrvatskih branitelja kada je neprijatelj digao u zrak vojno skladište na Barutani u šumi Bedenik, 17 ranjenih pripadnika Zbora narodne garde, pet poginulih civila od granatiranja okolice i grada, a u bjelovarsku je bolnicu primljeno 100 ranjenika. Osim toga, uništeno je ili oštećeno 437 stambenih zgrada u gradu i okolnim naseljima, 513 stanova te 169 gospodarskih zgrada. Stradalo je 25 javnih institucija i poduzeća, a među njima najviše su stradali Policijska uprava Bjelovar, Hrvatska pošta i telekomunikacija te silos Prerade. U tim su danima djelovale i humanitarne udruge kao što su Lanac solidarnosti pri Ministarstvu rada, socijalne skrbi i obitelji te pododbor Bedem ljubavi.

U proučavanju Domovinskog rata i vrednovanju  uloge i prinosa Grada Bjelovara uspjehu Domovinskoga rata najčešće se navode dvije važne činjenice. Prva je činjenica da je bila velika koncentracija JNA u garnizonima Bjelovar, Doljani i Virovitica, ali da je sav njihov ratni potencijal tijekom dramatičnog rujna 1991., uz veći ili manji otpor, prešao u hrvatske ruke i tako značajno pridonio daljnjem tijeku rata i stvaranju Hrvatske vojske. Druga je činjenica  da je ujesen 1991. godine na tom području propao pokušaj presijecanja Hrvatske na pravcu Okučani – Virovitica i odvajanja Slavonije od matice zemlje. Ta je obrana imala stratešku važnost, kao i oslobodilačke operacije do kraja listopada 1991., koja je omogućila vraćanje područja u pravni sustav Republike Hrvatske.

Autori na znanstvenom skupu uspjeli su, u značajnoj mjeri, prikazati stratešku ulogu Grada Bjelovara u Domovinskom ratu. Ta je spoznaja utoliko važnija jer do sada nije bilo dovoljno poznata i isticana.

___________________

¹Pripremljeno prema izlaganjima i priopćenjima na znanstveno-stručnom skupu koja su objavljena u časopisu Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Zagreb – Bjelovar, 2014., br. 8.