Glavna osobina Grada Bjelovara njegova je planska struktura, ortogonalna i simetrična shema sa središnjim trgom koja je zadržana do danas. Gradski trg s parkom, Trg Eugena Kvaternika kao sjecište nekadašnjih glavnih prometnih komunikacija do danas je zadržao reprezentativan izgled. Osim kipova zaštitnika sv. Terezije Avilske, sv. Jurja, sv. Jelene Križarice i sv. Ivana Nepomuka podignutih 1777. i 1778. godine te glazbenog paviljona iz 1943. godine, središnji se gradski park može pohvaliti s četrdesetak različitih domaćih i stranih biljnih vrsta.

Osim parka, današnjim gradskim trgom dominiraju arhitektonski spomenici iz prošlih razdoblja. Arhitektonski je najznačajniji kompleks i rješenje jugoistočnog pročelja trga nekadašnjeg pijarističkog sklopa s vezanim pročeljem i zvonikom kasnobarokne, jednobrodne crkve sv. Terezije Avilske iz 1772. godine. Utemeljenjem Bjelovarsko-križevačke biskupije 2009. godine nosi naslov katedrale. Pravoslavna je crkva, smještena na zapadnoj strani, klasicistička jednobrodna građevina s polukružnom apsidom na istoku te zvonikom na pročelju, podignutim nešto kasnije od ostatka građevine, 1824. godine s posebno vrijednim interijerom crkve iz 1902. godine, ikonostasom i zidnim oslikom na kojem su radili Ivan Tišov, Celestin Medović i Marko Peroš, neki od prvaka hrvatske umjetnosti na prijelazu stoljeća.

Osim sakralnih spomenika, gradsko središte obiluje izvorno vojnim spomenicima kulturno-povijesne vrijednosti. Među njima se posebno ističe zgrada vojne komande s kraja XVIII. stoljeća s otvorenim arkadnim hodnikom na pročelju, danas u funkciji Gradske uprave, zgrada Narodne knjižnice Petar Preradović te Visoke tehničke škole u Bjelovaru nastale prema projektima Franje Kleina sredinom XIX. stoljeća u romantičarskom Rundbogen stilu. Na središnjem se gradskom trgu u zgradi tadašnje gradske vijećnice iz 1831. godine nalazi i Gradski muzej Bjelovar kao središnja kulturna institucija koja čuva, istražuje i izlaže materijalna svjedočanstva o povijesti i kulturi Grada i okolice.

Vizuru gradskog korza, kao glavne gradske šetnice zatvaraju klasicistička zgrada dječjeg odjela gradske knjižnice na sjevernom te zgrada Gimnazije na južnom kraju. Najreprezentativnija secesijska arhitektonska ostvarenja u gradu su zgrade Hrvatskog sokola prema projektu Dioniza Sunka i bjelovarska sinagoga, jedna od rijetkih neporušenih u Drugom svjetskom ratu.

Među javnom se plastikom posebno ističu dva spomenika, hrvatskog i europskog kipara, a rođenog Bjelovarčanina Vojina Bakića, rekonstrukcija spomenika Poziv na ustanak kao iskaz antifašističkog otpora postavljenog na Spomen-području Borik te Svjetlonosni oblici ispred IV. osnovne škole.