Bjelovarski kvargl dobio je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 21. veljače 2020. godine. Time je taj tradicionalni sir bjelovarskoga kraja upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićen na području cijele Europske unije. Tako je uz bok stao, primjerice, Istarskom pršutu, Ogulinskom kiselom kupusu, Paškoj janjetini, Slavonskom kulenu, Zagorskim mlincima.

U povodu toga, održana je i konferencija za novinare na kojoj su gradonačelnik Dario Hrebak i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Sonja Novak, iznijeli detalje cijeloga postupka koji traje godinama.

Da bi se stvorili uvjeti za zaštitu proizvoda, sve je počelo još 2006. godine, istaknula je pročelnica, kada je osnovana prva Udruga proizvođača sira u Hrvatskoj – Bjelovarski kvargl.

• U Udrugu se mogu učlaniti svi sirari s područja Bjelovarsko-bilogorske županije jer u specifikaciji piše da je to proizvod s područja cijele županije. Oni moraju ispoštovati zaštićenu recepturu za sir te moraju proći kontrolu da bi dobili konačno rješenje da je to taj sir s oznakom zemljopisnoga podrijetla. Cijena certifikata je oko 3 i pol tisuće kuna – napomenula je pročelnica Novak

Nakon niza procedura, prijava za dobivanje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla izvršena je 2017. godine, a potvrda da je Bjelovarski kvargl drugi sir u Hrvatskoj i 25. hrvatski proizvod s tom oznakom stigla je tek sada. Važno je reći da je sir Bjelovarski kvargl definiran kao proizvod dobiven od svježeg kravljeg sira, koji se nakon postupka ocjeđivanja miješa sa soli, mljevenom crvenom paprikom te oblikuje u male šiljate stošce koji se potom suše i dime. Taj sir proizvodi se na tradicionalan način, isključivo ručnom obradom. Dobivanje zaštite, istaknuo je gradonačelnik, izuzetno je važan preduvjet za poticanje proizvodnje te je pred Gradom i proizvođačima trenutačno velik posao.

• Moramo se posvetiti izradi strategije kako i na koji način motivirati naše OPG-ove da se počnu baviti izradom ovoga proizvoda, kaže gradonačelnik.

Mjera za OPG-e koji proizvode kvargl već i postoji, dodaje Sonja Novak, te ističe kako se već u listopadu prošle godine naslućivalo da će doći do zaštite toga sira te je u ovogodišnjem proračunu predviđena mjera u iznosu od 5 tisuća kuna za certificiranje OPG-ova kao proizvođača Bjelovarskoga kvargla. Pročelnica ističe da će mjere za poljoprivredu, na kojima se upravo radi, a među kojima je i ona za Bjelovarski kvargl, ići na javno savjetovanje, a potom i na sljedeće Gradsko vijeće.   

Za Grad Bjelovar, smatra pročelnica Novak, zaštita na razini Europske unije je nova dodana vrijednost sira, što znači i bolju zaradu postojećim sirarima koji proizvode Bjelovarski kvargl, ali i onima koji će se tek odlučiti na takvu proizvodnju. Također, to je i temelj za potencijalno otvaranje mini-mljekara, specijalizaciju određenog broja obiteljskih gospodarstava za izradu kvargla, kao i za njegovo pojavljivanje na policama trgovina i, u konačnici, kao gastro suvenir u kontinentalnom turizmu.

Inače, povijesne činjenice govore da je kvargl u bjelovarski kraj došao između 1765. i 1787. austrijskom, a vjerojatno i češkom, odnosno moravskom imigracijom za vrijeme Vojne krajine, kada je Bjelovar bio sjedište Varaždinskog generalata.